PRIJEDLOG NOVOG ZAKONA O AUTORSKIM PRAVIMA Romana Matanovac Vučković: Značajan je to iskorak u boljoj zaštiti hrvatskih novinskih izdavača i novinara
JAVNA RASPRAVA DO 17. 5. - Prijedlog novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima predstavlja značajan iskorak u boljoj zaštiti hrvatskih novinskih izdavača i novinara, ocijenila je profesorica prava i voditeljica radne skupine za izradu zakona Romana Matanovac Vučković.
Prijedlog novog Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima predstavlja značajan iskorak u boljoj zaštiti hrvatskih novinskih izdavača i novinara, ocijenila je profesorica prava i voditeljica radne skupine za izradu zakona Romana Matanovac Vučković.
Izmjenu zakona, čiji je prijedlog u javnoj raspravi do 17. svibnja, pozdravljaju i u Društvu za zaštitu novinarskih prava (DZNAP) te Udruzi novinskih izdavača u sklopu Hrvatske udruge poslodavaca (HUP). Iz te su udruge ranije izvijestili da je Europska unija učinila povijesni korak usvojivši Direktivu o autorskim pravima na jedinstvenom digitalnom tržištu čije se obvezujuće odredbe sada 'spuštaju' u hrvatsko zakonodavstvo.
"Pored autorskih prava koja imaju novinari i koja ugovorno prenose na svoje nakladnike, prijedlog zakona uvodi potpuno novo pravo novinskih nakladnika koje do sada nije postojalo. Posebno se uređuju odnosi s internetskim platformama te bi sada novinski izdavači i novinari na internetu trebali biti u boljoj poziciji i bolje kontrolirati korištenje i naplate njihovih sadržaja na internetu", kazala je za Hinu Matanovac Vučković.
Internetske platforme trebaju dijeliti prihod s autorima od kojih zarađuju
Naglasila je i da obveznik plaćanja više nije krajnji korisnik, pojedinac, građanin, već internetska platforma koja bi trebala određen postotak od prihoda kojeg ostvari od reklama koje "lijepi" i prikazuje uz ponuđene sadržaje dati onima koji taj sadržaj stvaraju.
Komentirala je i nedavnu odluku francuskog regulatora da Google mora platiti francuskim izdavačkim kućama i novinskim agencijama objavu sadržaja koji su kreirale.
"Hrvatski prijedlog novog zakona slijedi francuski model implementacije spomenute Direktive te propisuje najviše moguće standarde zaštite novinskih izdavača i novinara na internetu i izvan njega u Europskoj uniji, barem što se propisa tiče" kazala je Matanovac Vučković. No, kako ističe, praktična primjena tu može biti problematična.
"Evo, to se dogodilo u Francuskoj – francuski zakonodavac je pravno dao zaštitu novinskim izdavačima i novinarima na internetu i tada je Google odgovorio uvođenjem novog poslovnog modela u praktičnu primjenu kojim se derogira francuski zakon. Stoga su ga novinski izdavači prijavili regulatoru za zaštitu tržišnog natjecanja te je u prvoj fazi regulator odlučio da je Google povrijedio pravila tržišnog natjecanja, da je zlouporabio monopol", kazala je.
Regulator je, stoga, naložio Googleu da u skladu s načelom savjesnosti i poštenja pristupi pregovorima i ugovori s francuskim novinskim izdavačima primjerene uvjete i naknadu za korištenje njihova sadržaja.
Nova pravila na internetu
"Vjerujem da će ovaj francuski presedan utjecati na velike internetske platforme te da će razumjeti da moraju računati s novim pravilima u zaštiti autorskog i srodnih prava na internetu", kazala je.
Osim Francuske, nedavno je i australska vlada donijela odluku kojom se podržava australski medijski sektor u pregovorima s Googlom i Facebookom te je najavila donošenje obvezujućeg kodeksa o digitalnim platformama kako bi se "otklonio problem neravnoteže snaga u pregovorima" s medijskim kućama.
Matanovac Vučković ističe da i taj slučaj potvrđuje recentne studije koje jasno ukazuju da postoji problem s globalnim internetskim platformama i da njihova tzv. samoregulacija i autonomni kodeksi postupanja nisu ni približno dovoljni. Ističe i kako su te platforme izrazito netransparentne i to pod izgovorom zaštite privatnosti i poslovne tajne.
"Takva velika sloboda i neodgovornost internetskih platformi dovela je do velikih anomalija i neravnoteža na tržištu. Sustav oglašavanja na internetu zatrašujuće je usmjeren prema velikim internetskim platformama i modeli poslovanja su teški i neodrživi za sve ostale oglašivače, posebno tradicionalne. Podsjetimo, društvene mreže se ne smatraju medijima. Stoga je svakako za pozdraviti odluku australskih vlasti, a nadam se da će i drugi krenuti za njihovim primjerom, zaključila je Matanovac Vučković.
Slijede pregovori o visinama naknade
U Društvu za zaštitu novinarskih prava (DZNAP), naročito pozdravljau dio zakonskog prijedloga koji se odnosi na borbu izdavača i novinara za naplatu njihovih sadržaja koje prenose Google i Facebook.
"Zakon u tom dijelu doslovno prepisuje Direktivu o autorskom pravu na jedinstvenom digitalnom tržištu EU, a ona prvi put omogućava da i mi dobijemo svoj dio kolača u prihodima koje monopolisti poput Googlea, Facebooka i You Tubea ostvaruju na našem radu", kazala je za Hinu predsjednica DZNAP-a Valentina Wiesner.
Dodala je i kako u ovom trenutku ne postoji zakonska osnova za takvu naplatu u Hrvatskoj, ali da će se ona uspostaviti implementiranjem Direktive u novi Zakon o autorskom pravu i srodnim pravima. Nakon toga, ističe, slijedi ono što ni direktiva, ni zakon ne definiraju - pregovaranje s internetskim platformama o visinama naknade za sadržaje novinara i izdavača koje prenose.
"Taj dio moramo odraditi mi: nakladnici i novinari. Tu smo na istom kolosijeku: kad je posrijedi 'treća strana' a monopolističke platforme to jesu, zbijmo redove i nastupimo zajedno jer je i interes zajednički", zaključila je Wiesner.
Iz Udruge novinskih izdavača naglasili su da su prava intelektualnog vlasništva ključna za gospodarsku održivost tog sektora. "Brza implementacija snažnih prava izdavača ključan je preduvjet za postojanje jednakih uvjeta za sve sudionike na digitalnom tržištu i nužan prvi korak u sprječavanju sustavne zlouporabe mega-platformi koje dominiraju na tržištu u odnosu na izdavače informativnih publikacija" zaključili su u priopćenju.