CAPAK ZA AL JAZEERU Otkrio što je bio ključ uspjeha Hrvatske u borbi protiv korone, je li bilo pritisaka političara, što misli o Covid-putovnicama...
ŠEF HZJZ-a - Epidemiolog Krunoslav Capak, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Kriznog stožera, govorio je za Al Jazeeru Balkans o odgovoru regije na koronavirus, uspješnoj hrvatskoj metodi borbe protiv Covida-19 te popuštanju restriktivnih mjera.
Epidemiolog Krunoslav Capak, direktor Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Kriznog stožera, govorio je za Al Jazeeru Balkans o odgovoru regije na koronavirus, uspješnoj hrvatskoj metodi borbe protiv Covida-19 te popuštanju restriktivnih mjera.
- Zbog povoljne epidemiološke situacije i zbog rezervi u zdravstvenom sustavu smatrali smo da imamo kredit da možemo popuštati mjere, s tim smo počeli u ponedjeljak. Teško je predvidjeti da li neka od tih mjera može dovesti do toga da se vrati lošija epidemiološka situacija. Svaka gospodarska aktivnost je dobila strogi epidemiološki okvir, mjere socijalnog distanciranja, higijene, dezinfekcije. Ako nam se dogodi da se vrati lošija epidemiološka situacija, razmotrit ćemo zašto je to tako, zaustavit ćemo popuštanje, rekao je.
Odgovorio je i na upit je li Hrvatska pritom slijedila upute WHO-a.
- Mi smo popuštanje mjera napravili u fazama, postupnost upravo preporučuje Svjetska zdravstvena organizacija. Tražili smo popis onih aktivnosti koje su zaustavljene karantenizacijom, a koje bi dovele do najvećeg gospodarskog rasta, a uz najmanji epidemiološki rizik. Tako smo zajedno krenuli u fazu popuštanja. Krenulo je od ponedjeljka, iduća faza je 4.5. a onda 11.5., odgovorio je.
Objasnio je čime se Hrvatska vodila u donošenju takve odluke.
- Najvažnija je epidemiološka situacija. Imali smo kontinuirani pad broja oboljelih. Kad smo razrađivali mjere bilo je važno da predvidimo kapacitete zdravstvenog sustava, za slučaj da nam se dogodi talijanski scenarij. Imamo rezerve, čak i Infektivna klinika Fran Mihaljević ima slobodnih kreveta za pacijente oboljele od Covida-19. Imamo čitavu jednu bolnicu, KB Dubrava, u regionalnim KBC-ima ima postoje velike rezerve, u jedinicama intenzivne skrbi imamo veliki kapacitet. To su osnovni kriteriji. Imamo i mjere koje predstavalju veći rizik, i kasnije ćemo ih razmatrati, primjer kazališta, nogometne utakmice.. to u ovom trenutku ne dolazi u obzir, ali ako bi bila povoljna situacija za 3-4 tjedna bi se razmatrala mogućnost popuštanja i takvih aktivnosti, ali na novi način. To se zove suživot s koronavirusom, rekao je.
Voditelj Jakov Avram postavio je i pitanje koje muči mnoge, zašto se dopušta otvaranje crkvi, ali ne i kazališta, kino dvorana...
- Ja vam mogu na to odgovoriti s epidemiološkog stajališta. Javni prijevoz priječi građanima da dođu na posao, mi smo karanterizirali Hrvatsku, bilo smo jasni da za neke od ključnih aktivnosti. Mogu vam reći osobno za moju instituciju, organizirali smo da osobe koje žive izvan Zagreba, a sami ne voze auto, prijevoz od strane naše ustanove. Mi nismo smjeli stati dijagnostikom koronavirusa, donošenjem mjera. Tako je bilo i u drugim firmama koje su nastavile s radom. S obzirom na to da otvaramo gospodarske aktivnosti, popustili smo strogi epidemiološki okvir, već prvi dan su se pojavile fotke da se ljudi ne drže socijalne distance, od jučer apeliramo javnom prijevozu da povećaju broj linija, podižemo građanima svijest o socijalnom distanciranju, potičemo graađane da pričekaju drugi bus, ako vide da je prethodni krcat.
Što je s otvaranjem škola i vrtića?
- Neće se svi vratiti jer e-škola relativno dobro funkcionira u odnosu na bogatije zemlje, vratit će se samo oni koji trebaju završiti školsku godinu. Sad se radi epidemiološki okvir i konzultacije s Ministarstvom. Objavit ćemo ih brzo, roditelji će moći birati žele li uputiti djecu u školu, rekao je.
Voditelj je upitao Capaka i koji je bio ključ uspjeha Hrvatske u borbi protiv Covida-19.
- Imali smo dobar tajming u donošenju mjera karantenizacije, u početku smo htjeli biti i stroži, kao predsjedatelj Vijeća EU-a smo predlagali određeno ujednačavanje mjera na mjestu ulaska na područje EU iz istočnih zemalja koje su imale epidemiju ali to je u zdravstvu teško postići, jer to nije harmonizirano područje. U momentu kada je eskaliralo u Italiji vidjeli smo da moramo sami postići mjeru samoizolacije za građane iz tih područja. Nakon toga kad smo imali povećan broj slučajeva, vidjeli smo da moramo uvesti ograničavanje mobilnosti, uvesti socijalno distanciranje, mislim da smo to napravili točno na vrijeme 18. do 23. ožujka. Donijeli smo na vrijeme mjere, naši su se građani dobro držali propisanih mjera. Dobra komunikacija s građanima je dovela do toga da imam dobru situaciju, rekao je.
Na pitanje zbog čega su sve zemlje u regiji izbjegle španjolski scenarij.
- Mi imamo tradiciju dobre organizacije javnozdravstvenih sustava, korijene edukacije u javnom zdravstvu, dobre zakone u bivšoj Jugoslaviji, nakon toga je Hrvatska i druge zemlje pustila da izraste drvo koje čini stup javnog zdravstva ove regije. Hrvatska je već 100 godina centar edukacija javnozdravstvenih stručnjaka u školi Andrija Štampar i na Medicinskom fakultetu u Zagrebu. Iako treba reći da smo bili zapuštani zadnjih godina, naročito epidemiologija zaraznih bolesti kojih više nema puno. Ostala je klica funkcioniranja javnog zdravstvenog sustava, što se pokazalo jako dobro. U budućnosti trebamo još i više razviti te sustave i bolje ih organizirati. Da smo imali bolje sustave komunikacije, više ljudi, bolje automobile sigurno bi bolje reagirali na ovu epidemiju, ali smo svi skupa u regiji napravili puno, i rezultati pokazuju da smo dobri i da imamo što pokazati bogatijim zemljama u EU.
Odgovorio je i na upit je li bilo pritisaka političara i poduzetnika i svih onih kojima su prekinute poslovne aktivnosti.
- Pritisaka nije bilo, pogotovo ne od politike, nego su mjere donošene u suradnji i uz kompromis. Bila je shvaćena ozbiljnost situacije od strane Vlade i kriznog stožera u kojemu je interdisciplinarni sastav. Naravno da gospodarstvo nije bilo zadovoljno, bilo je i kritika ali mogu reći da i sad kad se popušta, postoje kritike, ali to je tako. S jedne strane stoji red ljudi koji su za, a s druge strane red ljudi koji su protiv. Trebalo je zajedno donijeti balansirane mjere koje neće ubiti gospodarstvo, ali će osigurati zdravlje građana. Nakon toga se mjere popuštaju, gospodarstvo kreće. Naravno da će posljedice ostati, ne samo u Hrvatskoj već u čitavom svijetu. Mnoge bogate zemlje Europe se pitaju kako će preživjeti gospodarstvo.
Pričao je o tome što misli o turizmu ovoga ljeta i 'covid-putovnicama'.
- Moram reći za 'covid-putovnice', ako su bazirane na serološkim testovima, ne znači da osoba nije zarazna i da ne može opet oboljeti. Iako postojanje antitijela daje nadu da to tako može biti. Dakle, ta 'covid-putovnica' nije 100% dokaz da osoba nije zarazna, postojanje može pružiti lažnu sigurnost i upitna je. WHO ne preporučuje uvođenje. Epidemija bukti u zapadnoj Europi, smiruje, ali brojke su još uvijek ogromne. Što se tiče Hrvatske i turizma, obzirom na naše dobre brojke, ako se situacija normalizira, imamo komparativnu prednost u odnosu na konkurenciju, Tursku, Španjolsku... Mislimo na autoturiste, koji sjednu u auto i dođu na more, da ih mi želimo primiti ako i kod njih bude povoljna situacija, mislimo da bi to moglo uspjeti. Domaći turisti će sasvim sigurno doći na more i uživati na našem moru, ali treba pričekati na to. Onaj tko misli da se u ovom trenutku može nešto predvidjeti taj nema pojma o čemu govori.
Govorio je i o serološkim testiranjima u Hrvatskoj.
- Mi sad koristimo PCR testove, genetske testove koji pokazuju genom virusa, odmah u početku je test pozitivan, važan je za što raniju dijagnostiku, ali postoje i serološki testovi koji pokazuju antitijela u krvi. Nama ti serološki testovi govore da je osoba došla u kontakt s virusom i da je preboljela bolest, jer se bolest može preboljeti asimptomatski i ne znaju da su preboljeli, to će nam pokazati koliko imamo takvih u populaciji. To su i potencijalni širitelji u populaciji, tako možemo pratiti i razinu antitijela u krvi i vidjeti kakva je imunost, ne znamo ostavlja li virus kratkotrajnu ili trajnu imunost.
Kakvi bi bili parametri za ponovno uvođenje restriktivnih mjera?
- Svakog oboljelog u Hrvatskoj kontaktira epidemiološka služba i mi za većinu, 95 ljudi znamo na koji način su se zarazili. Bit će sada važno vidjeti koje su to situacije gdje se ljudi zaražavaju kada smo popustili mjere. Epidemiološka anamneza daje uvid da se to događa za vrijeme događanja neke aktivnosti npr. javnog prijevoza. U tom slučaju ćemo ići restriktivnije prema toj mjeri, rekao je.
Govorio je i o drugom valu epidemije.
- Rekao bih da je vrlo izvjestan drugi val epidemije, i serološki testovi će pomoći u toj prognozi, jer samo su dva scenarij, ako virus ne nestane ili se promijeni. Ili kolektivni imunitet ili cijepljenje. Cjepivo nije izgledno unutar godinu dana, iako dobro zvuči vijest iz Oxforda gdje kažu da su krenuli s testiranjem. Na čitavu populaciju se ne može aplicirati cjepivo koje nije apsolutno sigurno. Zbog toga će to trajati još neko vrijeme. Preko ljeta će doći do pauze, jer se sve kapljične infekcije teže prenose. Ako virus zauzme, ovaj sezonski ciklus, kao gripa, vrlo je izgledno da se na jesen vraća taj drugi val. Ako nastavimo s ovakvom dinamikom onda će ostati dovoljan broj osjetljivih osoba da se bolest opet pokrene, rekao je.
Pitali su Capaka i za suradnju s kriznim stožerima u regiji.
- Na početku sam se konzultirao s kolegama u Italiji, imali smo susret na početku epidemije. Čuo sam se s kolegama u BiH i u Srbiji. Bio sam gost na srpskim televizijama i na radiju, također i u BiH. Ali to je na niskoj razini jer naprosto nemamo vremena, moji mailovi su uglavnom neodgovoreni. Isto je tako i s mobitelom. Veliki je pritisak i medija i građana i posla, rekao je.