OSNIVAČ HRVATSKE FIRME, JEDNE OD TOP OSAM SVJETSKIH LIDERA Moguće je proizvesti dva puta više hrane uz dvostruko manje uloženog novca. Evo kako
Donosi Hrvatski Telekom - Naš novi svijet je svijet totalne povezanosti. U Jutarnjem i Hrvatskom Telekomu oduvijek smo znali kako nas tehnologija i digitalni alati povezuju i omogućavaju nam da učvrstimo veze, podijelimo informacije, ideje, rješenja, resurse, da funkcioniramo, pokažemo solidarnost, empatiju, pomognemo onima kojima je potrebno. Mnogima među nama život se u posljednje vrijeme radikalno promijenio, povezanost, tehnologije i internet ono su što nam je omogućilo da se naši privatni i poslovni životi odvijaju potpuno online. Kad smo povezani, sve je moguće. To smo pokazali u posljednja dva mjeseca. Kako će izgledati naši životi, naš svijet, čitave industrije i društvo u budućnosti?
Da bi se uzgojila rajčica u jesen treba obraditi tlo, duboko ga preorati i paziti da na toj istoj zemlji prije nismo uzgajali papriku ili krumpir. Tlo treba biti rahlo, plodno, neutralno ili slabe kisele reakcije i ne smije imati visoki nivo podzemnih voda. Svakako treba izbjegavati tlo koje u sebi sadrži glinu.
Ili - rajčicu jednostavno možete uzgojiti bez ikakve zemlje i zaboraviti na sve ove zahtjeve. U Svetoj Nedelji, u modernim staklenicima najvećeg hrvatskog proizvođača rajčica, tradicionalan uzgoj poboljšan je digitalnim tehnologijama.
.jpg)
- Rajska je pionir hidroponskog uzgoja u Hrvatskoj, a zahvaljujući sredstvima iz EU u dva smo ciklusa modernizirali naše staklenike. Danas je veliki dio naše proizvodnje digitaliziran. Naše rajčice rastu u vrećama s kompostom preko kojih dobivaju sve hranjive tvari rastopljene u vodi. Koristimo isključivo hranjiva mineralnog tipa koja se u staklenik unose fertirigacijom kroz navodnjavanje. Višak vode otječe, filtrira se i ponovno koristi u zatvorenom sustavu, u kojemu se ništa ne baca. Doziranje hranjivih tvari računalno je programirano, kao i provjetravanje, određivanje vlažnosti zraka i temperature u stakleniku – pojašnjava Zvonimir Belić, direktor i jedan od vlasnika tvrtke Rajska.
U budućnosti planiraju ostvariti potpunu samoodrživost proizvodnje, primjerice kroz sustav kogeneracije kojim bi iskoristili svu proizvedenu materiju i osigurali profitabilnost proizvodnje te očuvanje okoliša.
Do 2050. morat ćemo proizvoditi 70 posto više hrane, i to s većom energetskom efikasnošću, manje gnojiva, pesticida i sa što manjom emisijom ugljičnih plinova kako bi sačuvali Zemlju. Nužna agrarna revolucija svakako mora biti zelena, tvrde stručnjaci konzultantske kuće Oliver Wyman u istraživanju Agriculture 4.0.
Zbog manjka plodnog tla svjetski poljoprivrednici već sada svoje kulture uzgajaju bez zemlje, u Izraelu su stvorili zelena polja usred pustinje. Meso uzgojeno u laboratoriju od matičnih stanica mogli bismo jesti već za dvije godine (meso od biljnih proteina iz laboratorija već jedemo), a kekse i tjesteninu ćemo printati sami kod kuće, uz pomoć ostataka hrane koje bismo inače bacili.
Primjer Nizozemske
Pametna poljoprivreda je ona koja koristi sve benefite naprednih umreženih tehnologija (Internet of Things) kako bi povećala produktivnost i efikasnost. To znači da senzori mjere na kojem dijelu polja nedostaje vlage, gnojiva ili javljaju da se pojavila neka bolest, dronovi se koriste za nadzor polja, ali i prskanje te sjetvu čime su troškovi znatno smanjeni. Zahvaljujući Blockchain tehnologiji poljoprivrednici čine svoje poslovanje potpuno transparentnim – na primjer, svi parametri se definiraju unaprijed, te se novac poljoprivredniku automatski prebacuje na temelju pametnog ugovora po dokazu o isporuci proizvoda. Novim uvjetima se prilagodila i tvrtka John Deere, s tradicijom dužom od 180 godina – proizvode električne traktore, traktore s nultom emisijom stakleničkih plinova, ali i gotovo autonomne traktore kojima se upravlja preko Interneta.
Najbolji primjer digitalne poljoprivredne politike je Nizozemska. Oni su još 1990-ih godina pokrenuli program digitalizacije pod sloganom: 'Dva puta više hrane uz dvostruko manje utrošenih sredstava'. Upotrebom traktora bez vozača, dronova, pametnih staklenika i drugih tehnoloških dostignuća, danas ova zemlja ima jednu od najrazvijenijh poljoprivrednih proizvodnji u svijetu, pri čemu vrijednost izvoza ovoga sektora doseže i do 100 milijardi eura godišnje.
Životna misija
Matija Žulj, osnivač tvrtke Agrivi koja je uvrštena među top 8 globalnih lidera u farm management softverskoj industriji, jedan je od predvodnika revolucije poljoprivrede u Hrvatskoj. Njegova životna priča je itekako zanimljiva i inspirativna – imao je siguran i odlično plaćen posao u švicarskoj IT kompaniji, ali nije bio ispunjen. Trebao mu je izazov. Ljestvicu nije mogao postaviti više – odlučio je pomoći u rješavanju globalnog problema, gladi. Između sigurnosti i životne misije, izabrao je drugo i nikad nije požalio.
Krenuo je iz Kutine, a da bi stvorio sustav za optimizaciju poljoprivrednog imanja i sam je zaprljao ruke. Posadio je borovnice i naučio apsolutno sve o njihovom uzgoju te je svoja znanja odlučio podijeliti s drugima. Tako je nastao globalno poznat sustav koji poljoprivrednicima omogućuje da optimiziraju svoju proizvodnju, zaštite svoja polja i kulture uz pomoć automatskih alarma za štetnike i bolesti.
- U krizi je jasnije nego ikad da poljoprivreda treba pomoć digitalnih rješenja. Digitalizacija poljoprivrede se snažno razvija u cijelom svijetu već zadnjih 10 godina i hrvatska poljoprivreda tu prati globalno stanje i prirodni tempo razvoja. Tema budućnosti poljoprivrede je ozbiljna, radne snage nedostaje, rizici su ogromni i jedini smjer je tehnološki razvoj poput automatizacije proizvodnje na otvorenom uz pomoć robota i umjetne inteligencije, proizvodnje u kontroliranim uvjetima (staklenici, vertikalne farme), uzgoja mesa u laboratorijima. Osobno vjerujem da ćemo 2050. godine i u Hrvatskoj jesti hranu primarno proizvedenu uz pomoć visokih tehnologija – smatra Matija Žulj, osnivač i direktor tvrtke Agrivi koja posluje u više od 100 zemalja svijeta.
Besplatna aplikacija za poljoprivrednike
Osim sustava za upravljanje poljoprivrednom proizvodnjom, u Agriviju su patentirali rješenje za sljedivost proizvodnje, sustav za praćenje poljoprivredne mehanizacije i automatizaciju prikupljanja podataka mehanizacije, a upravo su predstavili platformu za izgradnju poljoprivrednih tržnica.
- Nikada ne stajemo s inovacijama te trenutačno razvijamo rješenja koja na bazi umjetne inteligencije rade predikcije proizvodnje i uspoređuju poljoprivrednike po uspješnosti – otkriva Žulj.
Svojim znanjem i iskustvima u poljoprivrednim softverima Agrivi je nedavno pomogao i tvrtki Intertim koja je početkom godine patentirala aplikaciju Agrodox, jednostavan i besplatan alat za digitalizaciju poljoprivrednog gospodarstva. Na čelu Intertima, tvrtke koja je najpoznatija po inovativnim gnojivima je Jan Marinac, ujedno i predsjednik Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika.
Njegova aplikacija poljoprivrednicima omogućuje praćenje financija, detaljnu vremensku prognozu za sva polja, ali i razne alate koji olakšavaju poljoprivredne računice, pregled vijesti iz agrobiznisa. Od početka godine aplikacija je preuzeta više od tisuću puta, što pokazuje da volje za napretkom ima.
- Uvođenje novih tehnologija može biti veliki financijski pothvat za manja obiteljska gospodarstva pa smo mi odlučili pomoći ovom besplatnom aplikacijom koja može biti dobar početak, a svakako preporučujemo i javljanje na programe EU fondova. Mi u Hrvatskoj imamo mnogo plodne zemlje i moramo je iskoristiti na najbolji mogući način, a u tome nam uvelike mogu pomoći dronovi koji su se pokazali kao zgodan alat kontrole nasada, a važna je i satelitska tehnologija kojom dobivamo zanimljive informacije o velikim površinama – govori Marinac.
Digitalizacijom do manjih troškova
Prema Indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2019. Hrvatska je na 20. mjestu i zadnjih godina se postojano pomiče prema višim pozicijama. Za poljoprivredu je posebno bitan segment integracije digitalnih tehnologija koji pokazuje da mjesta za napredak ima, ali smo na dobrom putu – u Hrvatskoj 15,5 posto poduzeća ima visoku i vrlo visoku razinu digitalnog intenziteta, dok je prosjek EU 18 posto.
Goran Buturac, znanstveni savjetnik s Ekonomskog instituta koji se bavi područjima makroekonomije i ekonomskim porgnozama, pojašnjava kako je upravo ulaganje u nove tehnologije ključno za konkurentnost.
- Nove tehnologije, između ostaloga, smanjuju troškove, povećavaju učinkovitost proizvodnih procesa, osiguravaju veću dodanu vrijednost, i u konačnici olakšavaju plasman proizvoda na tržištu. Neki od zanimljivih inovacijskih riješenja u Europi su digitalne tržnice, muzni roboti u proizvodnji mlijeka, roboti sweeper koji beru papriku u staklenicima, vineroboti - bespilotna prizemna vozila na solarni pogon koji mogu testirati spremnost grožđa za berbu, upotreba dronova... Ima sjajnih primjera digitalizacije i u Hrvatskoj, no još uvijek nedovoljno. Moramo učiti od drugih, svaka inovacija me veseli i nadam se da će ih u budućnosti biti još i više – konstatirao je Buturac.
No, ako pogledamo što rade naši znanstvenici i stručnjaci u području robotike čini se da smo itekako na dobrom putu. Zanimljiv projekt docenta na zagrebačkom Fakultetu elektrotehnike i računarstva (FER) Matka Orsaga dokazuje da znanje i volja za napretkom postoji.
Njegov tim već primjenjuje najbolje od novih tehnologija na uzgoj u staklenicima u sklopu projekta Specularia. Riječ je o potpuno automatiziranom stakleniku za uzgoj više kultura o kojima se brinu roboti, odnosno orezuju ih, oprašuju protiv nametnika, a značajnu ulogu ima i dron koji neprestano obilazi svaku biljku i provjerava nedostaje li joj vode, ima li previse sunca, jesu li se na nekoj stabljici pojavili nametnici.
- Trenutačno smo u trećoj godini ovog uzbudljivog projekta i mislimo da bi mogao pronaći svoju primjenu na poljoprivrednim imanjima i u staklenicima. Sada radimo na soft robotici, želimo da naši roboti u stakleniku budu nježni prema biljakama i tražimo način da im damo osjetilo dodira, da vrtlare baš poput ljudske ruke – priča Orsag.
Važnost klimatski pametne poljoprivrede
Osim pametne visokotehnološke poljoprivrede u budućnosti se svakako trebamo okrenuti i ekološkoj proizvodnji kojom se danas bavi tek 7 posto hrvatskih poljoprivrednika. Ekološka poljoprivreda podrazumijeva primjenu posebnih standarda koji se tiču zaštite okoliša i prirode, očuvanja biološke raznolikosti, zaštite zdravlja ljudi, životinja i biljaka te dobrobiti životinja, a među pravilima se ističe zabrana upotrebe genetski modificiranih organizama, zabrana upotrebe hormona i ograničena upotreba antibiotika (samo kada je u pitanju očuvanje zdravlja životinja) te ograničena upotreba gnojiva i pesticida.
Sve se češće se spominje i koncept klimatski pametne poljoprivrede, ona koja bi poljoprivrednicima trebala pomoći da se što lakše nose s posljedicama klimatskih promjena (porast razine mora, promjena u slanosti oceana, suša), a s druge strane ispuštaju što manje ugljikovog dioksida i ostalih štetnih stakleničkih plinova.
Stručnjaci procjenjuju da kada bi svi poljoprivrednici koristili agronomske prakse u skladu s klimatski pametnom poljoprivredom pozitivni učinak bi bio veći od kompletnog negativnog utjecaja globalne industrije.
Sadržaj nastao u suradnji Native Ad Studija Hanza Medije i Hrvatskog Telekoma