NASA JE MOŽDA PRONAŠLA DOKAZ O POSTOJANJU PARALELNOG SVEMIRA No, to je tek početak: 'Isto ga je stvorio Veliki prasak, ali tamo vrijeme ide - unatrag'
NEOBIČNO OTKRIĆE - Znanstvenici iz NASA-e koji na Antarktici provode eksperiment otkrili su čestice iz svemira koji je rođen istovremeno kada je Veliki prasak stvorio ovaj u kojem živimo, piše NewScientist.
Znanstvenici iz NASA-e koji na Antarktici provode eksperiment otkrili su čestice iz svemira koji je rođen istovremeno kada je Veliki prasak stvorio ovaj u kojem živimo, piše NewScientist.
Članovi istraživačke ekspedicije na nebo su pomoću velikog balona nosili elektroničke antene kada su se susreli "povjetarac" svemirskih čestica koje su bili oko "milijun puta" jače od bilo čega što su prije vidjeli.
Niskoenergetske čestice mogu proći kroz Zemlju bez da s njome ostvare ikakvu interakciju, međutim visokoenergetske čestice ne mogu proći jer ih Zemlja zaustavi svojom čvrstoćom.
Visokoenergetske čestice mogu se detektirati samo kada se kreću prema površini Zemlje, međutim NASA-in eksperiment ANITA (Antarctic Impulsive Transient Antenna), niz posebno aranžiranih radijskih antena koje vise s balona punog helija na nadmorskoj visini od 37 tisuća metara, detektirao je čestice koje su putovale prema "gore" od Zemlje.
NASA-ino otkriće sugerira da su te čestice putovale unatrag kroz vrijeme iz paralelnog svemira, rekao je u intervjuu voditelj eksperimenta Peter Gorham.
Inače bi čestice morale promijeniti obliku prije nego što bi prošle kroz Zemlju i vratile se nazad. Gorham kaže da je tako što nemoguće. "Nalikuju obrnutoj kiši kozmičkih zraka. To što smo vidjeli izgledalo je kao da su čestice izašle iz leda", dodao je.
Gorham je rekao da je Veliki prasak prije 14 milijardi godina stvorio naš svemir, ali i još jedan - onaj u kojem se sve odvija unatraške.
Britanski Express piše da su spomenute čestice prvi puta detektirane 2014. godine te da su se znanstvenici s njima ponovno susreli 2016. godine, ali da su ih oba puta odbacili kao pozadinski šum koji nastaje tijekom drugih mjerenja.
Neil Turok s Instituta za teoretsku fiziku u Waterloou u Kanadi predlaže da se čestice tretiraju kao desnoruki neutrini koji putuju unatrag kroz vrijeme.
Neutrini su subatomske čestice neutralnog naboja, najmanja elementarna čestica. Te su čestice stvorene u Velikom prasku, a dugo se vremena krivo vjerovalo da putuju brže od brzine svjetlosti.
Mnogi teoretski fizičari nagađaju da je naš svemir samo jedan od mnogih, a Stephen Hawking je u svom posljednjem znanstvenom radu 2014. ustvrdio isto to. Drugi znanstvenici tvrde da na naš svemir utječe gravitacija koja "curi" iz drugih dimenzija.
Treća, pak, teorija kaže da su neutrini do zemlje došli kao visokoenergetske čestice, da su kroz Zemlju prošli kao niskoenergetske čestice nakon smanjivanja energetskih razina te da su se po izlasku iz zemlje vratili na prvotne energetske razine.
"Moguće da svjedočimo novoj vrsti subatomskih čestica koja ima veliku moć penetracije, veću od neutrina, što je poprilično teško za postići. Ta bi često morala proći kroz cijelu Zemlju. Moguće je da je ovo indikacija da postoji neka drukčija vrsta fizike koja se ne uklapa u postojeće modele", rekao je Gorham.